Hrvatska

Priča o Isusovu uskrsnuću srce je kršćanstva pa je tako i Uskrs najveći kršćanski blagdan. Trgovine prepune šarenih zečića i ukusnih čokoladnih jaja, bojaju se pisanice. Kada se pisanice obojaju, onda se tucaju, nakon čega se jedu. Razlog zbog kojeg bojamo jaja na Uskrs je taj da ona simboliziraju ponovno rođenje. Zato i engleski naziv, Easter, potječe od imena anglosaksonske božice Easter čiji su simboli jaja i zečevi. U Hrvatskoj se boje uskršnja jaja - Pisanice, koje su su simbol plodnosti i rađanja novog života. U prošlosti su se jaja bojila svijetlim bojama kako bi se proslavio dolazak proljeća. U nekim krajevima u Hrvatskoj, mladići daju djevojkama pisanice, sa  crtanom i pisanom porukom. Od tuda naziv "pisanica" i uzrečica: "Ovo se jaje za poljubac daje." 
Na uskrsno jutro, katolički vjernici u crkvu nose košaru s hranom (jaja, kruh, luk i šunku koja je simbol blagostanja) na blagoslov. Time završava post koji traje šest tjedana, od Pepelnice ili Čiste srijede.

Novinarka: Lucija Vidaković

Francuska

Prigodom blagdana Uskrsa, u Francuskoj je uobičajeno izmje­njivanje jaja. Taj je običaj nastao u Srednjem vijeku kada, prema propisu Crkve, u Korizmi nije bilo dopušteno jesti jaja.
Što dakle raditi s jajima koja su koke snijele kroz cijelo to vrijeme? Nije preostalo drugo nego sačuvati ih do blagdana Uskrsa i dati ih djeci da ih ukrašuju. Nastao je običaj, koji je trajao sve do Revolucije, da se kralju Francuske daruje najveće jaje u zemlji, uz raskošne svečanosti, na dvoru. No, kokošje jaje se zamijenilo simboličnim jajetom golemih veličina koje bi ukrasili najbolji zlatari. Iz tog se običaja kasnije u narodu razvio običaj darivanja jaja od šećera ili čokolade u koja se stavljaju razna iznenađenja. Taj se običaj zadržao sve do naših dana.

Novinar: David Pendić