Kopački rit najvredniji je posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju.  Svake godine u Kopačkom se ritu  gnijezdi oko 140 vrsta ptica.
 

Ime ovoga Parka dolazi od mađarskih riječi kapocs, što znači kopča, i ret, u prijevodu s mađarskog  livada.  Poveznica, kopča, među močvarnim livadama danas su drveni mostovi koji posjetitelju omogućavaju ući duboko u rit.

Nakon poučavanja, krenuli smo šetnicom u razgledavanje. Divili smo se prirodi na svakom koraku.

Putovanje brodom bilo je vrhunac našeg obilaska. Uz predivan okoliš, Dora nas je obasipala znanjem i zanimljivostima . Jesmo li sve zapamtili?! Pa, ne baš! No uživali smo na sve načine: očima, ušima i mobitelima. 

Uživali smo mi i ustima. A što ćete...u vožnji se uvijek ogladni!!

Nakon poučne vožnje, otišli smo u Karanac na ukusan ručak. Sadoled kojim nas  gazda počastio lijepo nas je rashladio.

Šetnjom kroz Ulicu zaboravljenog vremena upoznali smo mnoga zaboravljena zanimanja, uživali u prirodi i u tjelesnom nadmetanju povlačenja konopca. 

Naše putovanje sezalo je do dvorca Tikveš gdje smo se uživali u šumskom hladu. Naravno, dok smo mi papali sve što je ostalo u našim torbama, komarci su pokušali papati nas. No, dobro smo se zaštitili.

Putovanje smo ovom utrkom priveli kraju. U autobusu se pjesma i dalje čula, no ne onim žarom kako je to bilo u jutro kada smo polazili.Bilo nam je lijepo, zabavno i poučno. Mučlilo na je jedno  pitanje - Zašto nismo potrošiti one kune koje su nam roditelji spakirali  za izlet? 

Kućama smo se vratili u kasnim poslijepodnevnim satima  umorni, punih trbuščića i novčanika.

Rado bismo ovo putovanje već sutra ponovili.