Dragi učenici, slijedi niz zanimljivih tekstova u kojima ćete saznati mnogo činjenica o smijehu. Čitajte pažljivo, proučite plakate i obavezno poslušajte preporuke za dodatno čitanje ili istraživanje. Zašto? Ovdje ćete pronaći odgovore na pitanja koja će biti postavljana u pub kvizu u svibnju. Nadamo se da ćete naučiti nešto novo i odvažiti se doći na kviz kako bi provjerili svoje novostečeno znanje.
Matematičari i smijeh
Iako je matematika često viđena kao ozbiljna disciplina, kroz povijest su se matematičari služili humorom, anegdotama i paradoksima kako bi objašnjavali i popularizirali svoja otkrića. Evo nekoliko zanimljivih primjera:
Pitagora i smijeh nad grahom
Pitagora je bio grčki matematičar i filozof rođen oko 570. godine pr. Kr. na otoku Samosu. Najpoznatiji je po Pitagorinom poučku i osnivanju škole koja je povezivala matematiku, filozofiju i misticizam. Živio je u južnoj Italiji, gdje je utjecao na razvoj matematike, glazbe i astronomije. Navodno je imao čudnu fobiju – bojao se graha! Prema legendi, kada su ga progonili neprijatelji, radije je skočio u rijeku nego pretrčao polje puno graha. Ova priča često se koristi u školama kako bi učenici zapamtili njegovo ime kroz humor.
Arhimed i “Eureka!”
Arhimed je rođen oko 287. godine prije Krista u grčkom gradu Sirakuzi na otoku Siciliji. Bio je jedan od najvećih antičkih matematičara i izumitelja, poznat po otkrićima u geometriji, hidrodinamici i mehanici. Njegov uzvik „Eureka!“ („Našao sam!“) postao je sinonim za otkriće. Prema legendi, toliko se uzbudio kada je otkrio zakon uzgona u kadi da je gol istrčao na ulicu vičući „Eureka!“ Ovo je odličan primjer kako se matematički trenuci slave sa smijehom.
Tales i bunar
Tales iz Mileta rođen je oko 624. godine prije Krista u grčkom gradu Miletu, koji se nalazio na obali Male Azije (danas u Turskoj). Smatra se jednim od prvih filozofa i matematičara u povijesti. Najpoznatiji je po Talesovom teoremu, koji tvrdi da je kut nad promjerom kružnice pravi.
Postoji anegdota da je jednom – hodajući i gledajući u zvijezde – upao u bunar.
Gausova dječja priča
Carl Friedrich Gauss rođen je 30. travnja 1777. godine u njemačkom gradu Braunschweigu. Veći dio života proveo je u Göttingenu, gdje je radio i postao poznat kao jedan od najvećih matematičara svih vremena. Bio je matematički genij još kao dijete. Kada mu je učitelj dao zadatak da zbroji brojeve od 1 do 100 misleći da će ga time dugo
zabaviti, mali Gauss je brzo odgovorio: 5050. Rekao je da je pronašao „trik“ – spario je brojeve (1+100, 2+99, …) i dobio jednostavan račun. Smiješno je jer je učitelj pokušao dati dosadan zadatak, ali je učenik bio brži!
Dirichlet i “lutajući Francuz”
Johann Peter Gustav Lejeune Dirichlet bio je njemački matematičar rođen 13. veljače 1805. u Dürenu. Poznat je po značajnom doprinosu teoriji brojeva i analizi, uključujući Dirichletov princip i uvođenje koncepta funkcije u formalnu matematičku analizu. Živio je i radio u Njemačkoj, a predavao je u Berlinu i Göttingenu. Priča se da je jednom, dok je šetao Parizom, zaboravio svoju adresu i nije mogao pronaći svoj dom. Ovaj događaj uspoređuje se s njegovim poznatim “Dirichletovim principom kutije” (golubarnikovim principom) – ako imaš više objekata nego spremnika, neki objekti moraju dijeliti isti spremnik. Matematičari u šali kažu da bi trebao primijeniti vlastitu teoriju kako bi pronašao svoj stan!
Smijeh i matematika su povezani na mnogo načina! Kroz povijest su matematičari koristili humor, igre riječi i duhovite anegdote kako bi objasnili složene ideje ili se jednostavno zabavili. Humor pomaže u učenju matematike, jer olakšava razumijevanje i čini je pristupačnijom.
Uvodni dio: Ljubica Baćić Đuračković, učiteljica matematike
Tekst i plakat: Jelena Grujić, učenica 5.a razreda
