Raspored zvonjenja
RASPORED ZVONJENJA | |
Sat | Vrijeme |
---|---|
1. | 8:00 - 8:45 |
2. | 8:50 - 9:35 |
Prvi veliki odmor - užina razredne nastave | |
3. | 9:50 - 10:35 |
Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave | |
4. | 10:50 - 11:35 |
5. | 11:40 - 12:25 |
6. | 12:30 - 13:15 |
7. | 13:20 - 14:05 |
8. | 14:10 - 14:55 |
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Dan škole, kojega naša škola obilježava 5. prosinca., poseban je dan za sve učenike i nastavnike Osnovne škole Nikole Andrića, ali i svih zaposlenika koji za ovu školu marljivo rade. To je dan kada u školi vlada posebno dobra atmosfera i pozitivno ozračje.
Glavna misija i vizija naše škole je odgojiti i obrazovati naše učenike što postižu učitelji naše škole koji svojim stečenim iskustvom i vještinama potiču učenike na kreativnost, stvaralaštvo i inovativnost. Pomažu im razviti kritičke prosudbe svojih i tuđih postupaka te pomažu razvijati pozitivan odnos prema odraslima, prijateljima, okolišu, kulturnoj baštini, zdravom i aktivnom životu.
Djelatnici škole čine sve da nam dosadašnji pozitivni rezultati budu putokaz na koji način nastaviti dalje i biti još uspješniji.
Uzor u ostvarenju naših ciljeva je i sam Nikola Andrić po kojem je naša škola dobila ime.
Nikola Andrić hrvatski je književnik, filolog i prevoditelj.
Bio je dramaturg Hrvatskoga zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Jedan je od osnivača te prvi upravitelj HNK-a u Osijeku. Pokrenuo je popularnu Zabavnu biblioteku i bio njezin glavni urednik sve do smrti. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Uspješno je djelovao na različitim područjima.
Pisao je vrijedne književnopovijesne i jezikoslovne radove.
Objavio je i knjigu o nastajanju svjetovne književnosti u Slavoniji.
Najpoznatije mu je djelo Branič jezika hrvatskoga, jezični savjetnik koji karakterizira otklon od leksičkoga normativizma hrvatskih vukovaca. Dao je i vrijedan prilog leksikografiji (Šta je šta, 1938., s I. Velikanovićem), prvi slikovni rječnik hrvatskoga jezika. Priredio je sedam knjiga hrvatskih narodnih pjesama te objavio niz prijevoda s francuskoga, njemačkoga i ruskoga.