Osnovna škola Nikole Andrića
Raspored zvonjenja
| RASPORED ZVONJENJA | |
| Sat | Vrijeme |
|---|---|
| 1. | 8:00 - 8:45 |
| 2. | 8:50 - 9:35 |
| Prvi veliki odmor - užina razredne nastave | |
| 3. | 9:50 - 10:35 |
| Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave | |
| 4. | 10:50 - 11:35 |
| 5. | 11:40 - 12:25 |
| 6. | 12:30 - 13:15 |
| 7. | 13:20 - 14:05 |
| 8. | 14:10 - 14:55 |
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
← Povratak na stranicu Nastava na hrvatskom jeziku
Hrvatski je jezik najsloženiji nastavni predmet kojemu je u imeniku namijenjena najveća rubrika. Obuhvaća šest različitih područja koja zajedno čine jedinstvenu cjelinu, a to su: književnost, jezik, usmeno i pisano izražavanje, lektira i medijska kultura.
Nastavno se područje jezika odnosi na stjecanje znanja o hrvatskoj gramatici i pravopisu te se izučava uz pomoć udžbenika hrvatskoga jezika i radne bilježnice. Književnost se izučava uz pomoć čitanke koja sadržava odgovarajuće tekstovne predloške hrvatskih i svjetskih pisaca. Na taj se način učenici susreću sa hrvatskim i svjetskim književnim stvaralaštvom, ali i sa temeljnim književno-teorijskim pojmovima. Čitanka sadrži i gradivo medijske kulture kroz koje se učenici upoznaju sa bogatstvom medija od njihovih početaka pa do današnjih najmodernijih ostvarenja (tisak, kazalište, radio, film, internet…). Stečena znanja iz književnosti, učenici primjenjuju i proširuju čitajući lektirna djela, lektire (9 – 10 godišnje).
Nastavno se područje jezičnoga izražavanja dijeli na dva dijela – usmeno i pisano izražavanje. Usmeno se izražavanje odnosi na govorno izražavanje učenika na nastavnim satima te na krasnoslov (izražajno recitiranje poezije) i interpretativno čitanje književnih predložaka. U rubrici se pisanog izražavanja prati pisano izražavanje učenika u obliku raznih literarnih i drugih izričaja.
E-lektire 
Hrvatski pravopis 
Jezični savjeti 
Eduvizija 
Hrvatski jezični portal 
Hrvatski leksikon Abecedarij
U utorak, 13. studenog 2018. išli smo na u Zagreb na terensku nastavu iz hrvatskog jezika i povijesti u okviru koje smo posjetili Hrvatski sabor, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu te Interliber. Učenici 5.a, 6.a, 7.a i 8.a razreda išli su u pratnji nastavnica Ivane Kišić, Vande Miličević, Stanislave Mutapčić, Ivane Antolović i knjižničarke Marije Purgar.
Iza razgleda imali smo organiziran ručak u saborskom restoranu.
U 14 sati imali smo dogovoren posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i izložbi Hrvatska glagoljica. Tamo nas je dočekala gospođa Sonja Martinović koja nas je provela kroz izložbu te nam pokazala i druge dijelove knjižnice. Vidjeli smo tako odjel u kojemu se čuvaju stare knjige, čitaonice i odjel periodike. Djeci su bili jako zanimljivi vagoni kojima se dostavljaju knjige na određeni kat, a imali su priliku i poslati dva vagona na zadano mjesto. Na odjelu periodike vidjeli smo i listali stare novine, jedne čak iz 1901. godine. Nacionalna i sveučilišna knjižnica najveća je knjižnica u našoj zemlji. Već sam ulazak u nju svima nam je bio doživljaj jer je predvorje veliko, a iz njega se pruža predivan pogled na grad. Kako je sada u tijeku izložba glagoljice, cijelim predvorjem dominiraju velika glagoljska slova.
Nakon knjižnice posjetili smo još i Interliber, međunarodni sajam knjiga. Djeca su prvi puta vidjela ovako veliki sajam knjiga, ali se i uvjerili kako u našoj zemlji još uvijek puno ljudi čita knjige i kako dobru knjigu ipak ne mogu zamijeniti računala.
Nakon ovako zanimljivog i ispunjenog dana, sretno smo se vratili kući puni lijepih dojmova i osjećaja. Razgovarajući jučer o ovom izletu, učenici su već pitali hoćemo li Interliber posjetiti i sljedeće godine.
Možemo samo zaključiti da je izlet bio odličan i da je nama nastavnicima jako drago što su djeca bila tako oduševljena svime što su vidjeli. Već se sada, zajedno s njima, radujemo nekoj novoj terenskoj nastavi na koju ćemo u budućnosti ići.
Ivana Antolović, prof.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png)
