Raspored zvonjenja
RASPORED ZVONJENJA | |
Sat | Vrijeme |
---|---|
1. | 8:00 - 8:45 |
2. | 8:50 - 9:35 |
Prvi veliki odmor - užina razredne nastave | |
3. | 9:50 - 10:35 |
Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave | |
4. | 10:50 - 11:35 |
5. | 11:40 - 12:25 |
6. | 12:30 - 13:15 |
7. | 13:20 - 14:05 |
8. | 14:10 - 14:55 |
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
← Povratak na stranicu Nastava na hrvatskom jeziku
Hrvatski je jezik najsloženiji nastavni predmet kojemu je u imeniku namijenjena najveća rubrika. Obuhvaća šest različitih područja koja zajedno čine jedinstvenu cjelinu, a to su: književnost, jezik, usmeno i pisano izražavanje, lektira i medijska kultura.
Nastavno se područje jezika odnosi na stjecanje znanja o hrvatskoj gramatici i pravopisu te se izučava uz pomoć udžbenika hrvatskoga jezika i radne bilježnice. Književnost se izučava uz pomoć čitanke koja sadržava odgovarajuće tekstovne predloške hrvatskih i svjetskih pisaca. Na taj se način učenici susreću sa hrvatskim i svjetskim književnim stvaralaštvom, ali i sa temeljnim književno-teorijskim pojmovima. Čitanka sadrži i gradivo medijske kulture kroz koje se učenici upoznaju sa bogatstvom medija od njihovih početaka pa do današnjih najmodernijih ostvarenja (tisak, kazalište, radio, film, internet…). Stečena znanja iz književnosti, učenici primjenjuju i proširuju čitajući lektirna djela, lektire (9 – 10 godišnje).
Nastavno se područje jezičnoga izražavanja dijeli na dva dijela – usmeno i pisano izražavanje. Usmeno se izražavanje odnosi na govorno izražavanje učenika na nastavnim satima te na krasnoslov (izražajno recitiranje poezije) i interpretativno čitanje književnih predložaka. U rubrici se pisanog izražavanja prati pisano izražavanje učenika u obliku raznih literarnih i drugih izričaja.
Siječanjska lektira 6.a razreda bile su Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.
Ove priče djeci su inače jako zanimljive, a ove godine dobili su zadatak napraviti kocke pričalice. Zadatak je bio zahtjevan. Prvo je trebalo pročitati lektiru pa izabrati priču. Zatim je trebalo napraviti kocku. Nakon toga na jednu je stranicu trebalo napisati osnovno o priči - ime, mjesto i vrijeme radnje, glavne i sporedne likove. Nakon toga trebalo je oslikati ostale stranice kocke događajima iz priče. Na satu lektire učenici su usmeno prepričavali priču koju su izabrali pomoću crteža sa svojih kocaka.
Prvi smo puta lektiru ovako obradili. Učenici su se jako potrudili i došli na sat odlično pripremljeni. Svima nam se svidio ovaj način obrade lektire. Sigurno ćemo još puno puta za obradu lektire koristiti kocku pričalicu.
Lana Matijević, 6.a
Lana Matijević, 6.a
Sara Šimić, 6.a
Tamara Pandurević, 6.a
Dario Ivanovski, 6.a
Ivana Antolović, prof.