Osnovna škola Nikole Andrića
Raspored zvonjenja
| RASPORED ZVONJENJA | |
| Sat | Vrijeme |
|---|---|
| 1. | 8:00 - 8:45 |
| 2. | 8:50 - 9:35 |
| Prvi veliki odmor - užina razredne nastave | |
| 3. | 9:50 - 10:35 |
| Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave | |
| 4. | 10:50 - 11:35 |
| 5. | 11:40 - 12:25 |
| 6. | 12:30 - 13:15 |
| 7. | 13:20 - 14:05 |
| 8. | 14:10 - 14:55 |
| « Srpanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
← Povratak na stranicu Nastava na hrvatskom jeziku
Hrvatski je jezik najsloženiji nastavni predmet kojemu je u imeniku namijenjena najveća rubrika. Obuhvaća šest različitih područja koja zajedno čine jedinstvenu cjelinu, a to su: književnost, jezik, usmeno i pisano izražavanje, lektira i medijska kultura.
Nastavno se područje jezika odnosi na stjecanje znanja o hrvatskoj gramatici i pravopisu te se izučava uz pomoć udžbenika hrvatskoga jezika i radne bilježnice. Književnost se izučava uz pomoć čitanke koja sadržava odgovarajuće tekstovne predloške hrvatskih i svjetskih pisaca. Na taj se način učenici susreću sa hrvatskim i svjetskim književnim stvaralaštvom, ali i sa temeljnim književno-teorijskim pojmovima. Čitanka sadrži i gradivo medijske kulture kroz koje se učenici upoznaju sa bogatstvom medija od njihovih početaka pa do današnjih najmodernijih ostvarenja (tisak, kazalište, radio, film, internet…). Stečena znanja iz književnosti, učenici primjenjuju i proširuju čitajući lektirna djela, lektire (9 – 10 godišnje).
Nastavno se područje jezičnoga izražavanja dijeli na dva dijela – usmeno i pisano izražavanje. Usmeno se izražavanje odnosi na govorno izražavanje učenika na nastavnim satima te na krasnoslov (izražajno recitiranje poezije) i interpretativno čitanje književnih predložaka. U rubrici se pisanog izražavanja prati pisano izražavanje učenika u obliku raznih literarnih i drugih izričaja.
E-lektire 
Hrvatski pravopis 
Jezični savjeti 
Eduvizija 
Hrvatski jezični portal 
Hrvatski leksikon Abecedarij
Prošli tjedan prvi smo puta obilježili Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Hrvatski je sabor prošle godine donio odluku da se 22. veljače proglasi Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Proglašenje tog Dana, inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora.
U obilježavanje ovoga dana bili su uključeni učenici od 5.a do 8.a razreda. Na satima hrvatskoga jezika nastali su prekrasni crteži ukrašenih glagoljskih slova. Osim toga, 8.a razred izrađivao je veliku glagoljsku listinu na koju smo napisali tekst pjesme Vladimira Nazora Hrvatski jezik.
Podsjetimo se da je glagoljica staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Glagoljica je jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture. Iako na nastavi hrvatskoga jezika svake godine iznova obrađujemo ovaj dio povijesti hrvatskoga jezika, lijepo je što je glagoljica dobila svoj dan jer je to svakako zaslužila.
Ivana Antolović, prof.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png)
