Raspored zvonjenja
RASPORED ZVONJENJA | |
Sat | Vrijeme |
---|---|
1. | 8:00 - 8:45 |
2. | 8:50 - 9:35 |
Prvi veliki odmor - užina razredne nastave | |
3. | 9:50 - 10:35 |
Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave | |
4. | 10:50 - 11:35 |
5. | 11:40 - 12:25 |
6. | 12:30 - 13:15 |
7. | 13:20 - 14:05 |
8. | 14:10 - 14:55 |
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
← Povratak na stranicu Nastava na hrvatskom jeziku
Hrvatski je jezik najsloženiji nastavni predmet kojemu je u imeniku namijenjena najveća rubrika. Obuhvaća šest različitih područja koja zajedno čine jedinstvenu cjelinu, a to su: književnost, jezik, usmeno i pisano izražavanje, lektira i medijska kultura.
Nastavno se područje jezika odnosi na stjecanje znanja o hrvatskoj gramatici i pravopisu te se izučava uz pomoć udžbenika hrvatskoga jezika i radne bilježnice. Književnost se izučava uz pomoć čitanke koja sadržava odgovarajuće tekstovne predloške hrvatskih i svjetskih pisaca. Na taj se način učenici susreću sa hrvatskim i svjetskim književnim stvaralaštvom, ali i sa temeljnim književno-teorijskim pojmovima. Čitanka sadrži i gradivo medijske kulture kroz koje se učenici upoznaju sa bogatstvom medija od njihovih početaka pa do današnjih najmodernijih ostvarenja (tisak, kazalište, radio, film, internet…). Stečena znanja iz književnosti, učenici primjenjuju i proširuju čitajući lektirna djela, lektire (9 – 10 godišnje).
Nastavno se područje jezičnoga izražavanja dijeli na dva dijela – usmeno i pisano izražavanje. Usmeno se izražavanje odnosi na govorno izražavanje učenika na nastavnim satima te na krasnoslov (izražajno recitiranje poezije) i interpretativno čitanje književnih predložaka. U rubrici se pisanog izražavanja prati pisano izražavanje učenika u obliku raznih literarnih i drugih izričaja.
Tijekom listopada učenici 6.a razreda za lektiru su čitali Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, a učenici 7.a razreda čitali su Najljepše priče klasične starine Gustava Schwaba.
Osim što su izrađivali kocke pričalice, šestaši su imali sat pripovijedanja bajke Šuma Striborova. Na likovnoj radionici održanoj nakon pripovijedanja nastali su radovi izloženi na ovom panou. Nakon pročitanih priča grčke mitologije, sedmaši su o izabranoj priči izrađivali plakate također izložene na ovom panou.
Ivana Antolović, prof.