preskoči na sadržaj

Osnovna škola Nikole Andrića

Login
 
 
 
 
 
Anketa
Ova školska godina bit će izazovna, najradije bi da se nastava odvija:




Raspored zvonjenja 

RASPORED ZVONJENJA
Sat Vrijeme
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
Prvi veliki odmor - užina razredne nastave
3. 9:50 - 10:35
Drugi veliki odmor - užina predmetne nastave
4. 10:50 - 11:35
5. 11:40 - 12:25
6. 12:30 - 13:15
7. 13:20 - 14:05
8. 14:10 - 14:55
Tražilica

Kalendar
« Lipanj 2025 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Kemija

← Povratak na stranicu Nastava na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

 

Poznati kemičari

·      Marie Curie

·      Pierre Curie

·      John Dalton

·      Jöns Jakob Berzelius

·      Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

·      Antoine Laurent de Lavoisier

·      Sir Ernest Rutherford

·      Louis Pasteur

·      Sir Humphry Davy

Atomska teorija je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, atoma. Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je Zakon očuvanja mase. Taj zakon kaže da tijekom kemijske reakcije nema primjetne promjene u količini tvari.   Jednostavno rečeno, ako na početku imate 10.000 atoma i napravite mnogo kemijskih reakcija, na kraju ćete opet imati 10.000 atoma. Masa je ostala ista ako uračunamo energiju koja se pritom izgubila ili stekla. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine ione i molekule. Atomi stupaju u odnos s drugim atomima (npr. logorska vatra je kombinacija atoma kisika iz zraka s atomima ugljika i vodika iz drveta), a mogu imati odnos i sa svjetlom (fotografija nastaje zbog promjena koje svjetlo izaziva na kemikalijama filmske vrpce) i drugim zračenjima.

Neobično se brzo otkrilo da se atomi gotovo uvijek slažu u određenim omjerima: silicijski pijesak je struktura gdje omjer atoma silicija i atoma kisika iznosi 1:2. Danas znamo da taj zakon određenih proporcija ima iznimke (npr. integrirani strujni krugovi). Iz toga vidimo da se tvari ponašaju po određenim kemijskim zakonitostima

Kemija se obično dijeli ovako: analitička kemija, koja određuje sastav i dijelove tvari; organska kemija, koja proučava ugljikove spojeve; anorganska kemija, koja istražuje šire elemente koje organska kemija ne naglašava; biokemija, proučavanje kemije u biološkom sustavu; i fizikalna kemija, koja je osnova svih drugih grana jer obuhvaća fizikalne osobine tvari i teorije za njihovo istraživanje. 

Priloženi dokumenti:
izolacija projekt.pdf

linkE-škola kemije linkEduvizija linkZNANOST Hrvatski popularno znanstveni portal
preskoči na navigaciju