Osnovna škola Nikole Andrića

Novinarska skupina u mjesecu prosincu bavila se tematikom Božića. Novinarke su provjerile što je to Advent ili Došašće, tko je zapravo Djed Božićnjak i postoji li on zaista, kakvi su običaji u Hrvatskoj te slavi li se Božić jednako diljem svijeta. Sve to možete pročitati pogledate li članke koji slijede. 

Ugodno čitanje!

Što je Advent ili Došašće?

Razdoblje pripreme za Božić zove se Advent ili Došašće.

Advent označava početak crkvene godine.Tijekom Došašća pravimo adventski vijenac s četiri svijeće,od kojih svaka predstavlja jednu nedjelju. Svaka svijeća ima i svoje značenje. Prva svijeća je svijeća nade. Druga je svijeća mira, treća svijeća radosti, a četvrta ljubavi.

Sara Senjak, 3.c

 Božićni običaji u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se Božić slavi tako da se kiti kuća božićnim ukrasima i pravi se gozba za obitelj.Ujutro se na Svetu Luciju ili Barbaru sadi pšenica.Na Badnjak djeca idu na dječju ponoćku,a na Božić (00:00) odrasli. Obitelj se okuplja i jede ribu jer je tada post. Poslije ručka kiti se božićna jelka. Zanimljiv je običaj i da se na Badnjak stavlja slama u kojoj se djeca onda igraju. To je stara tradicija koja se još uvijek njeguje na selima. Kada je Božić, snijeg lijepo leprša u zraku i obitelj je sretna.

Iva Kmet, 3.c

Legenda o Djedu Božićnjaku

Djed Božićnjak je dobri djedica, debeljuškast, dugačke bijele brade. On svake godine daruje dobru djecu svijeta. Obučen je u crveno odijelo i ima na glavi crvenu kapu. On nosi naočale da može bolje vidjeti darove dok ih vadi iz svoje velike vreće. Djedica u noći s Badnjaka na Božić, dok dobra djeca spavaju, darove spušta kroz dimnjake ili tiho ulazi kroz prozor i darove ostavlja ispod bora. Ako se jako, jako pažljivo sluša, može se čuti Djedov smijeh- Ho-ho-ho...

Djed Mraz živi u Finskoj, na brdu Korvatunturi u pokrajini Laponiji, tamo gdje je jednaka udaljenost do svih mjesta na svijetu. Dolina u kojoj je smješteno selo Djeda Mraza ima oblik uha, pa tako Djed Mraz može slušati svu djecu svijeta.

Kažu još da u selu Djeda Mraza postoji tvornica igračaka, a u pakiranju igračaka djedu pomaže njegova supruga Mouri (Baka Mraz), patuljci Uuras, Puhku i Puolukka, vilenjaci, sob Rudolf i drugi.

Dokazano je da na koju god adresu se piše dobrom djedici, on će to pismo i dobiti, a to je zato što mu pomažu Baka Mraz, patuljci, vilenjaci i dobra djeca koja žive u blizini sela Djeda Mraza.

Osim Bake Mraz i patuljaka, djedici pomaže i devet vjernih sobova koji vuku njegova kola i lete s njim oko svijeta. Najpoznatiji njegov sob je Rudolf kojega ćete prepoznati, ako ih slučajno ugledate dok prelijeću vaše mjesto, po crvenom nosu.

Važno! Najsigurnija adresa!

U selu Djeda Mraza, u Laponiji, djelatnici pošte zatrpani su pismima koja su napisana djedici.
Otkako je prije 20 godina otvoren, u poštanski ured nedaleko od arktičkog gradića Rovaniemija, stiglo je više od 10 milijuna pisama, čestitki i popisa darova!

Sve kuverte na kojima piše Djed Mraz, Laponija ili Sjeverni pol, dolaze u ured, ali PRAVA adresa glasi:

Djed Mraz (Santa Claus)
96930 Arktički krug (Arctic Circle)
Finska (Finland)

 Sva pisma s povratnom adresom, dobiti će odgovor na osam jezika, poručila je djelatnica pošte u Rovaniemiju!

 Izvor: Lukin portal za djecu i obitelj

Korina Hajduk, 3.c

Božićni običaji diljem svijeta

FRANCUSKA-JOYEUX NOEL

Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta.

Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se međusobno daruju na Novu godinu.

Crkve svojim zvonima sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale prikazuje se Kristovo rođenje.

Gotovo svaki dom ima jaslice, oko kojih se zapravo vrti cijelo božićno slavlje. Jaslice sadrže glinene figurice tzv. santos, koje se u prosincu prodaju na božićnim sajmovima u Marseillu i Aixu. Figurice osim što prikazuju sv. Obitelj i pastire često prikazuju i obrtnike, ribare i seljake.

Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel.

Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme Le reveillon, vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak. Glavno jelo varira o regionalnim kulinarskim tradicijama, pa se u Alsace servira guska, u Burgundiji purica sa kestenima, dok Parižani slave uz kamenice i paštetu od gušćje ili pačje jetre (pat de foie gras).

Nakon večere, kada obitelj odlazi u krevet, hranu ostavljaju na stolu u slučaju da se pojavi Djevica Marija.

Božićna jelka proizvod je Francuza. Prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. stoljeća. Godine 1840. vojvotkinja od Orelansa prenijela je božićno drvce u Pariz.

AUSTRALIJA-MERRY CHRISTMAS

Božić u ljeti, Božić na 30 stupnjeva! Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje.

Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik. Ukoliko ostaju kod kuće vesele se uz bazen ili igrajući kriket.

Jedu se tradicionalna jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa, puding od šljiva.... U zlatno doba Australije u puding se stavljao maleni grumen zlata. Danas puding također sadrži iznenađenje, ali ne zlatno.

Na Badnjak se u Melbournu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Tradicija je to koja je započela 1937. godine, a održava se i danas i u ostalim australskim gradovima.

Sve se ukrašava sa Christmas Bush, australskom izvornom biljkom s malenim crvenim cvjetićima.

JAPAN-MERIKURISUMASU

Samo 1% Japanaca vjeruje u Krista, ali većina ih ukrašava svoje domove i trgovine. U zadnje je vrijeme sve više onih koji slave Božić. Oni uživaju u darivanju.

Djed Božićnjak zapravo je budistički redovnik, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj strani glave pa se djeca trude biti dobra.

Neka djeca ne vole Hotei-osho pa oni vjeruju da ih daruje Santa koji dolazi na sobovima sa crvenim nosevima.

U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za druge, pogotovo za bolesne.

Izvor: http://www.putoholicari.com/bozicni-obicaji-diljem-svijeta-1076/

Petra Pšenica, 3.c